MALI POLJOPRIVREDNICI A VELIKA DOBIT

MALI PROIZVOĐAČI IMAJU KLJUČNU ULOGU O SNADBEVANJU POTROŠAČA HRANOM

Delatnost malih, uređena  je tako da su se prilagodili tržištu i svoje zemljište iskorišćavaju na najbolji mogući način. Proizvodnja povrća i cveća u zaštićenom prostoru  su  osnovne delatnosti kod onih sa malim posedima. Ulaganje u plastenike vraća se prve sezone . Neretko potom, kreće se u ulaganje u još jedan, pa još jedan plastenik i tako dokle god se ima prostora i zemljišta.

Takođe mali se sve više okreću mini preradi pa se voće i povrće prerađuje u gotove proizvode koji se sa etiketom “ domaće “ vrlo brzo rasproda putem onlajn mreža ili direktno na zelenim pijacama većih gradova.

LIČNI MARKETING I SIGURAN PLASMAN

Isto važi i za one manje stočare koji drže do 10 muznih krava i po pravilu su vezani samo za tu delatnost. Jedini siguran put u takvoj situaciji  jeste prerada mleka što mnogi i rade. Tu se opet uključuju u prodaju društvene mreže ali i direktna prodaja ukoliko se ispostavi da je ponuđeni proizvod kvalitetan i zdravstveno bezbedan.  

Prodaja nakupcima po bezobrazno niskim cenama, ucene prilikom otkupa sve više su prošlost jer dolazi do osvešćivanja proizvođača koji se okreću sebi. U porodicama malih proizvođača stasale su nove, mlade generacije poljoprivrednika kojima društvene mreže nisu strain pojam pa se vrlo laku uključuju u marketing i reklamu sopstvenih proizvoda.

PIJACA ZLATNI IZVOR GOTOVOG NOVCA

Opcija zakupa tezge na pijaci u većem gradu često biva pun pogodak!. Odavno je poznato da Beograd sa skoro 2 miliona stanovnika može da proguta sve što se donese, jer se tokom vikenda na pijacama prodaje gotovo sve. Od voća i povrća, preko mlečnih proizvoda pa sve do gotove hrane tipa zimnice, džemova pa čak i torti i kolača. Vikendi su pazarni dani kada se sve proda i dobije gotov novac odmah. Bez čekanja . bez odloženog plaćanja bez prevare.

I NA KRAJU ORGANSKA

Organska proizvodnja kao novi vid ponude povrća i voća bez upotrebe pesticida takođe je jedan od načina da se u proizvodnju uključe oni sa manje zemljišta. Organski proizvodi su skuplji po nekoliko puta od uobičajenih i gradovi svakako da imaju klijentelu koja je spremna da plati takav proizvod pod uslovom da je proizveden po svim standardima organske proizvodnje.

Ne smemo da zaboravimo da je  Srbija  pre svega agrarna zemlja i zadatak države je da promoviše i ulaže u sopstvenu proizvodnju hrane sa posebnim pečatom: ” Proizvedeno u Srbiji!”

Leave a Comment

Your email address will not be published. Required fields are marked *