PROPAST MALINE

Poljoprivrednici često želeći da zarade što više, svoju proizvodnju prilagođavaju tržištu i kreću u proizvodnju onih voćnih vrsta za koje postoji velika potražnja ali pri tome nemaju u vidu da ne samo u Srbiji već i u drugim zemljama određena podneblja daju odlične uslove za uzgoj određene voćne vrste a drugi tereni i rejoni su opet dobri za neke druge koje ne uspevaju na prvim.

Ma koliko da vam ova rečenica deluje konfuzno, sastav zemljišta, mikroklimatski uslovi, prosečna količina padavina i određene ekspozicije terena su od ključne važnosti, pa je zbog toga  područje Arilja idealno za malinu, koja je visoko kotirana u svetu ali samo ako dolazi sa tog područja

Vlasnici kapitala stečenog u drugim poslovima, sve više žele da ulažu u poljoprivredu jer u njoj vide biznis i mogućnost za relativno brzo vraćanje uloženog novca pa se podižu zasadi voća gde god investitoru padne na pamet bez ikakvog razmišljanja i analize ne znajući za mnoge potencijalne opasnosti. Kada biljke krenu sa razvojem, jave se problemi u vidu bolesti i štetočina za koje najčešće nema leka. Nastali problemi skoro nikoga ne zanimaju, pa uloženi novac, sav rad i trud pucaju kao mehur od sapunice.

Primer koji ilustruje ovakvu sliku je podignuti zasad maline na području Ripnja. Području koje je idealno za povrtarstsvo, neke sorte voća i stočarstvo. Malina se tu nije nikada gajila i pored toga što analiza zemljišta možda daje dobru osnovu ukoliko ima optimalni sastav svih makro i mikroelemenata. Šta se zapravo desilo?

Na divljoj kupini decenijama se hrane  cikade, vrsta  Cycadetta montana   i do skoro kod nas nije bila ekonomski značajna štetočina. Njena povećana prisutnost se registruje od 2012. godine na malini i kupini. Polaže jaja u stablo koje preseca pa ako dune vetar ono se slomi. Ona je u području Ripnja prisutna godinama ali nije pričinjavala štete jer gajene maline na većim parcelama nije bilo. Na ovom području se prvi put javlja i postavlja se pitanje kako da se suzbije jer se javila sada kada je krenula berba pa bilo kakvo tretiranje insekticidima ne dolazi u obzir.

Dakle nakon polaganja jaja u stablo, larve se pile i silaze u koren gde nastavljaju sa ishranom i razvićem, odakle izleće odrasla jedinka i opet se ciklus ponavlja. Velike površine su napadnute i problem je već poprimio znake epidemije a još uvek ih je nemoguće suzbiti.

Neki stručnjaci koji su se bavili ovom pojavom tvrde da uspešno suzbijanje ove štetočine nije moguće. S obzirom na činjenicu da pored divlje kupine kao glavnog domaćina ženka polaže jaja i u druge biljne vrste pa doleće i na malinu i podjednako je štetna i za malinu i za kupinu.


Odsecanje i uklanjanje grana sa položenim jajima i njihovo spaljivanje jeste osnovna mera za redukovanje brojnosti cikade. Zemljište u redu treba redovno obrađivati i ono mora biti bez korova, kako se larve ne bi skrivale između korovskih biljaka. Na smanjenje brojnosti štetočine utiču i prirodni faktori kao što je produženo hladno i kišovito vreme u vreme izletanja odraslih cikada. Takođe na brojnost štetočine, u manje značajnoj meri utiču i prirodni neprijatelji poput sitnih ptica, kornjača itd ali ovo su svakako nedovoljne mere borbe.
Upoznavanje poljoprivrednika sa složenim suzbijanjem štetočine jeste prioritet u ovom momentu, jer se samo pravovremenom primenom pojedinih mera mogu očekivati dobri rezultati.

Leave a Comment

Your email address will not be published. Required fields are marked *