VEROVATNO DOK BIRATE POMORANDŽE U MARKETU NISTE POMISLILI KAKO IZGLEDA PLANTAŽA POD OVIM VOĆEM
Pomorandža je voće koje zahteva određene uslove kako bi postigao visok kvalitet i kvantitet u količini i kvalitetu. Najbolje podneblje za uzgoj pomorandži je suptropsko i tropsko klimatsko područje, gde su topla leta i blage zime optimalne za razvoj ovog voća.
No, kako smo svedoci sve blažih zima nije isključeno da će se možda i kod nas uskoro pojaviti plantaža sa ovim voćem. Ali dok se to ne dogodi da vidimo kako se inače proizvodi tamo gde daje najbolje prinose.
Postoje različite sorte pomorandži, a neke od najpoznatijih su navel, valencia, hamlin i seville. Svaka sorta ima svoje specifičnosti u pogledu ukusa, veličine ploda i perioda sazrevanja.

Kao sve druge biljke i pomorandža je osetljiva na prouzrokovače nekih bolesti i štetočina. Jedna od najčešćih bolesti je crna pegavost (Citrus Black Spot), koja zahvata listove i plodove. U borbi protiv ove bolesti primenjuju se fungicidi i redovne fitosanitarne mere. Takođe, pomorandže su podložne napadima tripsa, grinja i štitaste vaši, za koje se koriste insekticidi i biološke metode suzbijanja na plantažama gde se primenjuju takvi oblici suzbijanja štetočina.
Rodnost može značajno varirati u zavisnosti od sorte, starosti stabala, agrotehničkih mera i klimatskih uslova. U optimalnim uslovima, jedno stablo može dati i do nekoliko stotina kilograma plodova godišnje.

Vodeći proizvođači pomorandži su Brazil, Kina, Indija, Sjedinjene Američke Države i Španija. Brazil se izdvaja kao najveći svetski proizvođač pomorandži, sa ogromnim plantažama u regionu São Paulo. Kina i Indija takođe imaju značajan udeo u svetskoj proizvodnji, dok Sjedinjene Američke Države, pre svega Florida i Kalifornija, ostvaruju značajan doprinos na američkom kontinentu. Španija, sa svojim suptropskim podnebljem, takođe ima značajnu proizvodnju pomorandži, izvozeći ih širom Evrope. Iza nje je Italija koja takođe ima značajnu proizvodnju potom Turska a što se tiče našeg okruženja manje parcele pod pomorandžom mogu se naći u Hrvatskoj i nešto malo u Crnoj Gori.
Srbija uvozi uglavnom iz Turske, Španije i Italije sve agrume uključujući limin, mandarine I pomorandže.