U zaštićenom prostoru, rotkvica se najčešće gaji u jesen i u proleće, ali je veoma pogodna za kontinuiranu proizvodnju, pre svega zbog kratke vegetacije. Međutim, to može predstavljati teškoću zbog nagomilavanja patogena u zemljištu.
Može se gajiti kao glavna kultura, kao prethodna ili naknadna, ili kao mešana kultura (između salate, paradajza, paprike). Pored gajenja u zemljištu objekta, uspešno se gaji na stolovima, u sanducima ili u plastičnim kontejnerima, sa prečnikom saksije 6-8 cm. Uz gajenje u objektima sa grejanjem ili bez grejanja, rotkvica se uspešno gaji i u lejama, u bašti i na njivi, uz pokrivanje agrotekstilom. Na taj način se dobija 15–30 dana ranije. U zaštićenom prostoru gaje se sorte kratke vegetacije.
Seje se u pripremljeno zemljište, u pantljike od 10 do 20 redova. Rastojanje između pantljika je 40–50cm, između redova 10–15 cm, a u redu 3–5 cm. Seje se plitko, do 2 cm, najčešće 3-4 g semena na kvadratni metar. U zavisnosti od sorte, dobija se 150–300 biljaka po kvadratnom metru. U periodu nicanja, potrebna je temperatura oko 18–20°C u sunčanim danima, odnosno oko 12°C kada je oblačno. Posle nicanja temperatura je niža za 5-6°C, a u fazi formiranja zadebljalog korena optimum je 12–14°C, a noću 4–8°C.

Rotkvica dobro podnosi nižu temperaturu (kratkotrajno čak i mraz do –3°C), ali kratkotrajnu visoku temperaturu (do 35°C) može da podnese samo pri intenzivnoj osvetljenosti.
U toku oblačnih zimskih dana, ako je u objektu temperatura 20°C, izostaće obrazovanje korena. Rotkvici je potrebno mnogo svetlosti.
U toku zime potrebna su 1-2 obilna zalivanja sa 10–30 l/m² . U proleće se zaliva svakih 5-7 dana sa 10–20 l/m². Za uspešan rast korena potrebna je relativna vlažnost vazduha do 80%. Pri visokoj vlažnosti jako se razvija rozeta, a pojavljuju se i oboljenja.
Za uspešnu proizvodnju rotkvice neophodno je strukturno zemljište, a potrebe za hranivima su relativno male. Zato pri gajenju u optimalnom zemljišnom supstratu nema potrebe za dopunskim đubrenjem. Na manje plodno zemljište unosi se 50 g azota, 100 g fosfora, 120 g kalijuma i 50 g magnezijuma po kvadratnom metru. Za ostvarivanje visokog prinosa, prihranuje se jednom, sa 50 g azota/m², u fazi dva do tri prava lista.
Berba rotkvica traje 7–14 dana, pri čemu se nedeljno bere jednom do dva puta. Vreme berbe zavisi od vremena setve, a prinos se kreće od 250 do 300 komada na kv. metru (oko 4 kg/m²).
Prema rečima jednog bečkog stručnjaka za namirnice , rotkvice naš organizam snabdevaju kalijumom, vitaminom C, selenom i folnom kiselinom. Rotkvica podstiče lučenje probavnih sokova i rad creva, pa se preporučuje osobama koje pate od zatvora.
Prilikom kupovine, rotkice moraju imati sveže zeleno lišće s korenčićima na krajevima. Obratite pažnju i na veličinu rotkvica jer veće rotkice mogu biti stare, ljute i šuplje.
Da biste ih proverili, lagano ih pritisnite. Ako su čvrste, to je siguran znak da su tek ubrane, a ako su meke velika je verovatnoća da su šupljikave i gorke.
Rotkvicama odrežite zeleno lišće jer ukoliko ga ostavite, ono će prouzrokovati stvaranje vlage koja uništava hranljive sastojke. Rotkvice čuvajte u plastičnoj vrećici u frideru najviše 5-7 dana.