PESTICIDI I NJIHOVA PRIMENA

I ako se mnogi neće složiti sa ovom rečenicom, ali bez obzira na to, bez upoztebe pesticide ne bi bilo ni poljoprivredne proizvodnje ne bi se ni hrana proizvela u dovoljnim količinama.

Čim su se pojavile prve bolesti i prve štetočine, čovek je počeo da razmišlja kako da ih suzbije, pa su vremenom nastala brojna hemijska jedinjenja pod zajedničkim nazivom pesticidi.

Pesticidi, ili sredstva za zaštitu bilja, je zajedničko ime za sva ona jedinjenja koja su proizvedena za primenu u poljoprivrednoj proizvodnji da bi se sprečili ili ograničili štetni efekti bioloških agenasa, kao što su insekti, glodari, prouzrokovači biljnih bolesti, nepoželjne biljne vrste (korovi) i dr.


Primena preparata za zaštitu bilja  je složen problem, jer su u principu svi pesticidi manje više toksični i zahtevaju ozbiljnost pri korišćenju. Dok se intenzivnije ne krene sa primenom integralnog suzbijanja štetnih organizama i uvođenja prakse organske proizvodnje, primeni pesticida se mora dati veći značaj kroz edukaciju poljoprivrednih proizvođača radi pravilne primene , kako bi se proizvela zdravstveno bezbedna hrana bez ostataka pesticida koja u suprotnom ima štetne posledice po zdravlje ljudi.

Faza zrelosti šljive kada se broj tretmana samnjuje

Na savesti je proizvođača da li će hemijska sredstva primenjivati na odgovarajući način ili neće. Doduše, sve više je u upotrebi tzv knjiga polja, gde mora da se upiše sve ono što je rađeno u periodu od pripreme zemljišta za sadnju pa sve do berbe.

Poljoprivredna proizvodnja, osim organske, se danas ne može zamisliti bez upotrebe pesticida u zaštiti gajenih biljaka. Potpuna zamena pesticida u zaštiti drugim metodama suzbijanja je nemoguća, veoma rizična, pa i katastofalna za pojedine kulture. Stoga u intezivnoj biljnoj proizvodnji primena pesticida predstavlja sada i ubuduće važnu, neizostavnu agrotehničku meru, imajući u vidu današnju potrebu za hranom. Postojeći podaci ukazuju da bi isključivanje pesticida iz zaštite bilja dovelo u nekim zemljama SAD-a do smanjenja prinosa strnih žita za oko 50%, a neke osetljive kulture kao sto su duvan, vinova loza, razne voćne vrste se ne bi  uopšte mogle isplativo gajiti. Stočni fond bi se momentalno smanjio za 20%, a smatra se da bi štetočine, bolesti i korovi smanjili proizvodnju hrane za oko 35% a u evropskim zemljama čak 25%.

Poljoprivredni proizvođači treba da znaju da se pesticidi koriste samo u slučajevima kada je to neophodno i kada ne postoji alternativa njihovoj primeni. Takođe, kako primenom pesticida ne bi izazvali neki od štetnih efekata,  poljoprivredni proizvođači moraju znati da koriste deklaraciju i uputstvo za primenu pesticida,  Negativni efekti sredstava za zaštitu bilja mogu biti svedeni na minimum ako rukovaoci prate instrukcije za primenu koje su odštampane na etiketi i upustvu za primenu, poštuju preporučene mere zaštite i higijene.

Dakle, samo racionalna upotreba pesticida može zadovoljiti sadašnje i buduće kriterijume u pogledu proizvodnje zdravstveno bezbedne hrane i zaštite životne sredine. Da bi se mogući nepovoljni efekti primene pesticida na životnu sredinu sveli na najmanju moguću meru potrebno je voditi računa o brojnim činiocima koji mogu da smanje rizik od zagađenja sredine na najmanju moguću meru, a da pri tome efikasnost njihove primene bude zadovoljavajuća.

Leave a Comment

Your email address will not be published. Required fields are marked *