ORGANSKA PROIZVODNJA

Organska poljoprivreda poznata je u svetu preko tri decenije. Kod nas je počela da se stidljivo pojavljuje krajem devedesetih godina prošlog veka, tako da je danas ozbiljna konkurencija regularnoj proizvodnji.


Po tipu organske proizvodnje danas se može proizvoditi gotove sve. U Nemačkoj se recimo ide do takvih krajnosti da se nabavlja i „ organski pamuk „ koji se koristi za izradu donjeg veša, tako da na deklaraciji uredno piše da je recimo potkošulja izrađena od organskog pamuka. Zbog toga je organska proizvodnja danas izuzetan deo svetskog agrobiznisa.

Kada se govori o proizvodnji hrane, kod nas je najzastupljenija proizvodnja povrća po organskom principu dok su grane stočarstva i voćarstva slabije razvijene. Međutim i organsko voće sve više osvaja ne samo svetsku već i ponudu na našem tržištu, usled velikog značaja u ishrani.


Mogućnosti organske proizvodnje voća u našoj zemlji su veoma značajne.


Ako odlučite da osnujete organski zasad neke voćne vrste potrebno je da u vremenskom periodu od 3 godine prođete period tzv konverzije zemljišta kako bi ono iz konvencionalnog prešlo u zemljište na kome se može zasnovati organska proizvodnja.
Krajem prošlog veka nastao je pokret koji se zalagao za preobraćaj konvencionalne proizvodnje u organsku sa naglaskom na primenu organskih đubriva, uz primenu pesticida koji se mogu naći u prirodi kada je to potrebno. Organski koncept poljoprivrede je vremenom prihvaćen a proizvođači voća su se vremenom uključili u ovaj tip proizvodnje, posebno u zemljama gde je voćarstvo veoma razvijeno.

Organske dunje.

Postupak organske proizvodnje voća se razlikuje od konvencionalnog prve svega po tome što se u procesu proizvodnje i prerade ne koriste hemijska sredstva ili ona koja se ne mogu naći u prirodi.

Celokupni proces proizvodnje, prerade, skladištenja i trasporta može da bude podvrgnut sistematskoj kontroli od strane ovlašćene institucije u cilju dobijanja sertifikata da je proizvod dobijen u skladu sa propisima koji važe za organsku proizvodnju i preradu. Vrlo je važno da ovde dodamo da organska proizvodnja, pogotovo ako je masovna ne zabranjuje upotrebu preparata za zaštitu. Naprotiv, oni su dozvoljeni, ali samo oni koji imaju isključivo upotrebnu dozvolu za korišćenje u organskoj proizvodnji.

Korišćenje đubriva i sredstava za zaštitu u organskoj proizvdnji , koji nisu proizvedeni na farmi, svedena je na najmanju meru. Koriste se sorte otporne prema prouzrokovačima bolesti i štetočina a u zaštiti i suzbijanju štetočina koriste se prirodni neprijatelji i specijalni biloški preparati. Za đubrenje se koristi kompost i zelenišno đubrivo kao i biljke azotofiksatori.


Biloške mere zaštite ovde u potpunosti nalaze primenu a korovi se uklanjaju mehanički ili zastiranjem zemljišta. Nema upotrebe herbicida, tako da korišćenje motike gotovo da predstavlja osnovni način tretmana protiv korova a đubrenje zasada se obavlja prema biološkim i proizvodnim zahtevima voćaka.

U organskoj proizvodnji ima više fizičkog rada, više se koriste ručni alati, a svi insekti za koje je to moguće se uklanjaju ručno. Sve to za rezultat ima proizvodnju zdravstveno ispravnog poljoprivrednog proizvoda, bez obzira da li se radi o voću ili povrću. Takav proizvod je nekada i po 4 puta skuplji od istog koji je dobijen regularnom proizodnjom. I što je najvažnije, za organske proizvode, tražnja raste sve više i pored visoke cene. Zbog toga se u većim gradovima otvaraju posebne usko specijalizovane pijace u kojima se prodaju organski proizvodi. Veći hipermarketi takođe imaju u specijalnoj ponudi i organske proizvode koji pronalaze kupce kod onih osoba koji vode računa o svojoj ishrani i prosto imaju zavisnu potrebu da ne koriste ništa drugo sem organskog.

Leave a Comment

Your email address will not be published. Required fields are marked *