KAKO JE NASTALA BORDOVSKA ČORBA KOJA SE POKAZALA KAO EFIKASNA U SUZBIJANJU PLAMENJAČE?

Pračovek nije poznavao zaštitu bilja jer je sakupljao slobodnorastuće plodove koje je pronalazio u prirodi. Istraživački duh i porast broja stanovništva doveo je do toga da se postepeno počinje sa gajenjem i proizvodnjom što je podrazumevalo obradu zemljišta i prve selekcije pa i ukrštanje nekih biljaka. Vremenom su sa povećanjem broja žitelja na Planeti počela da nastaju sela i gradovi a time prve akcije u suzbijanju prouzrokovača bolesti i štetočina.

Zaštita bilja nastajala je spontano. Naučni izvori kažu da se povećanjem proizvodnje i rastom organizovanog ( namenskog ) gajenja bilja javila i potreba za suzbijanjem bolesti i štetočina. Prvi podaci o nekoj masovnijoj upotrebi sredstava za zaštitu, datiraju još 30 000 godina pre n.e. odnosno, kako se pretpostavlja, onda kada je pšenica počela organizovano da se seje. U to vreme se znalo da se korovi moraju suzbijati i tada se čupalo ručno. Takođe, odavno se znalo da je  sumpor odličan u suzbijanju pepelnice a kasnije su u zaštitu uveli bakar i živu. 

Izvesno je da su se u početku koristila prirodna sredstva koja su nastajala spontano i praćenjem ponašanja biljaka i životinja pa je uočeno da neke biljke imaju insekticidna svojstva što je kasnije iskorišćeno i za masovniju zaštitu.. Tako su otkriveni tzv piretroidi koje u velikom procentu sadrži bela rada.

Održiva poljoprivreda ma koliko da se mnogima neće dopasti, moguća je samo uz upotrebu hemisjkih sredstava za zaštitu. Zahvaljujući njima i prvom sintetisanom insekticidu DDT-iju malarija je gotovo iskorenjena jer je pokazao odlične rezultate u suzbijanju malaričnog komarca.

Bordovska čorba ( mešavina kreča i plavog kamena ) najjednostavnija je i najjeftinija kombinacija za suzbijanje plamenjače. 

Ali, da li ste znali kako je ona nastala?

Priča kaže da se jedan vinogradar dosetio kako da spreči izgladnele vojnike Napoleonove vojske koja se povlačila da jedu njegovo grožđe. Dosetio se da napravi  mešavinu kreča i plavog kamena i time  isprska biljke po obodu vinograda. Vojnici su bili u strahu da se ne otruju pa su izbegavali da jedu ovako isprskano grožđe. Dovitljivi vinogradar je na ovaj način uspeo ne samo da odbije vojsku već je kasnije utvrdio da ti grozdovi i lišće koje je bilo isprskano tom smešom, nisu pokazivali znake oboljevanja od plamenjače. Rešio je da isprska ceo vinograd i dobio je isti efekat. Ova vest se jako brzo proširila dalje a kako se sve odigravalo u Bordou, pokrajini u Francuskoj koja je poznata do dobroj lozi i vinu, ova smesa je otuda i dobila naziv „ bordovska čorba ” koja se održala i do današnjih dana.

Leave a Comment

Your email address will not be published. Required fields are marked *